Predavanje zapisala: Dorotea Krstić
Ispravila i dopunila: Sagita Mirjam Sunara, doc.
JESU LI SVI ČASOPISI ISTI?
U sklopu predavanja o metodologiji stručnog i znanstvenog istraživačkog rada te strukturi i pisanju seminarskih i diplomski radova, razgovarali smo o kategorizaciji članaka i časopisa. Časopisi su periodične publikacije koje izlaze u redovitim vremenskim razmacima. Pored časopisa, u periodične publikacije ubrajamo novine, zbornike, godišnjake i dr.
S obzirom na znanstvenu izvrsnost, međunarodnu prisutnost i ulogu u znanstvenoj i stručnoj zajednici, u Hrvatskoj se časopisi svrstavaju u dvije kategorije: A1 i A2. Časopisi u A1 kategoriji imaju međunarodno uredništvo i inozemne recenzente ili su zastupljeni u jednoj od baza podataka koju svake godine potvrđuje Nacionalno vijeće za znanost. Časopisi u A2 kategoriji nemaju međunarodni značaj.
Prema radovima koje objavljuju, časopise možemo kategorizirati (i) kao znanstvene, stručne i znanstvenostručne. Pristup većini hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa moguć je preko portala Hrčak.
KATEGORIZACIJA ČLANAKA
Članci koje nalazimo u časopisima mogu se svrstati u tri kategorije: znanstveni članci, stručni članci i ostalo.
Znanstveno djelo (eng. scientific paper) nastaje kao rezultat znanstvenog istraživanja primjenom znanstvenih metoda. U njemu se donose činjenice koje dotad nisu bile poznate. Znanstveni se članci mogu podijeliti u nekoliko kategorija. Izvorni znanstveni članak (eng. original scientific paper) je originalno znanstveno djelo u kojemu znanstvenik iznosi rezultate svojih istraživanja. Prethodno priopćenje (eng. preliminary communication/paper) sadrži nove znanstvene spoznaje ili rezultate znanstvenoga istraživanja koji, zbog aktualnosti, traže brzo objavljivanje. Pregledni rad (eng. review) sadrži cjelovit prikaz neke teme ili područja. Izlaganje sa znanstvenog skupa (eng. conference paper) je priopćenje podneseno na znanstvenom skupu, prezentirano u pisanom obliku, koje ima obilježja znanstvenog djela i kategorizirano je recenzijom.
U stručnome djelu (eng. professional paper) obrađuje se ono što je već poznato i opisano. Ta je vrsta djela, dakle, usmjerena na primjenu rezultata znanstvenih istraživanja u teoriji i praksi.
U kategoriju "ostalo" ubrajamo uvodnike, osvrte (npr. na stručne skupove), prikaze (npr. knjiga), pisma uredniku, intervjue, nekrologe, obavijesti i sl.
Prijedlog kategorizacije članka (pisanog djela) daje recenzent. Recezent bi trebao biti priznati stručnjak koji se bavi istim područjem kao i autor djela. Njegov je zadatak da djelo pročita, ocijeni njegovu kvalitetu, stručnost, originalnost i relevantnost, ukaže autoru na greške i sugerira mu preinake. Dvostruko slijepa recenzija (engl. double-blind review) je postupak u kojemu djelo čitaju i ocjenjuju dva recenzenta. Recenzenti ne znaju tko je autor članka, a autor ne zna tko su recenzenti. Na taj se način osigurava objektivnost.
BAZE PODATAKA
Baze podataka obrađuju ("indeksiraju") radove iz časopisa, zbornika skupova i drugih publikacija. Zapise u bazi podataka možemo usporediti s karticama u knjižnici. Neke baze podataka navode samo osnovne bibliografske podatke o djelu, neke donose i popis bilježaka (referenci), a neke daju uvid u cjeloviti tekst djela. U Hrvatskoj je najpopularnija baza podataka Current Contents.
Više o bazama podataka pročitajte ovdje.
Ispravila i dopunila: Sagita Mirjam Sunara, doc.
Čitanje časopisa :)
JESU LI SVI ČASOPISI ISTI?
U sklopu predavanja o metodologiji stručnog i znanstvenog istraživačkog rada te strukturi i pisanju seminarskih i diplomski radova, razgovarali smo o kategorizaciji članaka i časopisa. Časopisi su periodične publikacije koje izlaze u redovitim vremenskim razmacima. Pored časopisa, u periodične publikacije ubrajamo novine, zbornike, godišnjake i dr.
S obzirom na znanstvenu izvrsnost, međunarodnu prisutnost i ulogu u znanstvenoj i stručnoj zajednici, u Hrvatskoj se časopisi svrstavaju u dvije kategorije: A1 i A2. Časopisi u A1 kategoriji imaju međunarodno uredništvo i inozemne recenzente ili su zastupljeni u jednoj od baza podataka koju svake godine potvrđuje Nacionalno vijeće za znanost. Časopisi u A2 kategoriji nemaju međunarodni značaj.
Prema radovima koje objavljuju, časopise možemo kategorizirati (i) kao znanstvene, stručne i znanstvenostručne. Pristup većini hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa moguć je preko portala Hrčak.
KATEGORIZACIJA ČLANAKA
Članci koje nalazimo u časopisima mogu se svrstati u tri kategorije: znanstveni članci, stručni članci i ostalo.
Znanstveno djelo (eng. scientific paper) nastaje kao rezultat znanstvenog istraživanja primjenom znanstvenih metoda. U njemu se donose činjenice koje dotad nisu bile poznate. Znanstveni se članci mogu podijeliti u nekoliko kategorija. Izvorni znanstveni članak (eng. original scientific paper) je originalno znanstveno djelo u kojemu znanstvenik iznosi rezultate svojih istraživanja. Prethodno priopćenje (eng. preliminary communication/paper) sadrži nove znanstvene spoznaje ili rezultate znanstvenoga istraživanja koji, zbog aktualnosti, traže brzo objavljivanje. Pregledni rad (eng. review) sadrži cjelovit prikaz neke teme ili područja. Izlaganje sa znanstvenog skupa (eng. conference paper) je priopćenje podneseno na znanstvenom skupu, prezentirano u pisanom obliku, koje ima obilježja znanstvenog djela i kategorizirano je recenzijom.
U stručnome djelu (eng. professional paper) obrađuje se ono što je već poznato i opisano. Ta je vrsta djela, dakle, usmjerena na primjenu rezultata znanstvenih istraživanja u teoriji i praksi.
U kategoriju "ostalo" ubrajamo uvodnike, osvrte (npr. na stručne skupove), prikaze (npr. knjiga), pisma uredniku, intervjue, nekrologe, obavijesti i sl.
Prijedlog kategorizacije članka (pisanog djela) daje recenzent. Recezent bi trebao biti priznati stručnjak koji se bavi istim područjem kao i autor djela. Njegov je zadatak da djelo pročita, ocijeni njegovu kvalitetu, stručnost, originalnost i relevantnost, ukaže autoru na greške i sugerira mu preinake. Dvostruko slijepa recenzija (engl. double-blind review) je postupak u kojemu djelo čitaju i ocjenjuju dva recenzenta. Recenzenti ne znaju tko je autor članka, a autor ne zna tko su recenzenti. Na taj se način osigurava objektivnost.
Dvostruko slijepa recenzija jamči anonimnost autora i recenzenta
BAZE PODATAKA
Baze podataka obrađuju ("indeksiraju") radove iz časopisa, zbornika skupova i drugih publikacija. Zapise u bazi podataka možemo usporediti s karticama u knjižnici. Neke baze podataka navode samo osnovne bibliografske podatke o djelu, neke donose i popis bilježaka (referenci), a neke daju uvid u cjeloviti tekst djela. U Hrvatskoj je najpopularnija baza podataka Current Contents.
Više o bazama podataka pročitajte ovdje.
Nema komentara:
Objavi komentar