Posjet Sveučilišnoj knjižnici u Splitu

PIŠE Katarina Cvrlje
Uredila: Sagita Mirjam Sunara, doc.
Fotografije: S. M. Sunara

Katarina Cvrlje, studentica 1. godine konzervacije-restauracije

Prije nekoliko dana posjetili smo Sveučilišnu knjižnicu u Splitu. Posjet je organizirala docentica Sagita Mirjam Sunara u sklopu svog kolegija Metode istraživanja i dokumentiranja u konzervaciji- restauraciji. Svrha ovog posjeta na samom početku akademske godine jest upoznavanje sa Sveučilišnom knjižnicom, koja je ključan dio studiranja, ali i s radom jedne konzervatorsko-restauratorske radionice, u ovom slučaju radionice za konzerviranje-restauriranje knjiga i arhivske građe.

Sastanak ispred ulaza u Sveučilišnu knjižnicu

Dr. sc. Sanja Brbora

Na ulazu u knjižnicu dočekala nas je informatorica dr. sc. Sanja Brbora. U kratkom uvodnom izlaganju govorila je o povijesti knjižnice, koja je s radom započela 1903. godine pod nazivom Gradska biblioteka. Gđa. Brbora nam je objasnila da se do preseljenja u novu zgradu 2009. godina knjižnična građa čuvala u uvjetima koji nisu uvijek bili idealni pa su se tijekom godina na nekim knjigama javila oštećenja. Nova, impresivna zgrada Sveučilišne knjižnice podignuta je, kako rekoh, 2009. godine,a nalazi se na južnoj strani sveučilišnog kampusa.

Lijevo od informativnog pulta nalazi se Odjel serijskih publikacija (periodika); s toga kata puca pogled na veliku čitaonicu koja se nalazi na donjoj etaži. Čitaonica je opremljena radnim stolovima i računalima, a sa bočnim se strana nalaze police s knjigama. Da ne ometamo ranojutarnje posjetitelje knjižnice, u tišini smo prošetali čitaonicom i pregledali police na kojima se nalaze likovne enciklopedije i knjige o umjetnosti.

Upute za rukovanje građom

U čitaonici Odjela za nabavu i obradu građe posebne vrste (tzv. specijalne zbirke) gđa. Brbora nas je upoznala s mrežnim stranicama Sveučilišne knjižnice i načinom pretraživanja knjižničnog kataloga. Dobili smo uvid u način rada knjižnice i upoznali se s pravila ponašanja u čitaonici.

Nakon toga smo pogledali izložbu Iz arhiva dr. Ive Tartaglie kojom je predstavljena građa koja se čuva u zbirci rukopisa Sveučilišne knjižnice u Splitu. Vidjeli smo dokumente, karikature, rukopise, fotografije, nacrte i pisma od kojih nam je posebice za oko zapelo ono umjetnika Ivana Meštrovića, Tartaglijinog dugogodišnjeg prijatelja. Kako piše Norka Machiedo-Mladinić, dr. Tartaglia je bio "istaknuta ličnost u javnom i kulturnom životu, odvjetnik, načelnik Splita, prvi ban Primorske banovine, likovni kritičar, publicist, mecena umjetnosti i vlasnik najveće umjetničke zbirke u Dalmaciji".

Plakat izložbe Iz arhiva dr. Ive Tartaglie

Na Odjelu za zaštitu i digitalizaciju građe primila nas je diplomirana konzervatorica-restauratorica Ana Radić Bizjak. Govorila nam je o uzrocima oštećenja knjiga, objasnila postupak suhog i mokrog čišćenja te pokazala nekoliko listova papira na kojima su nedostajući dijelovi strojno ili ručno dopunjeni.

Na jednom smo stolu vidjeli jako oštećene i raspadnute knjige pokraj potpuno restauriranih i ponovno uvezenih knjiga.

Gđa. Radić Bizjak nam je pokazala obrazac za dokumentaciju i nekoliko fotografija koje prikazuju proces restauriranja knjižne građe. Pokazala nam je i jedan od načina pohranjivanja restauriranih knjiga u kutije od beskiselinskog kartona. Osobito su dojmljivi bili njeni marmorizirani (eng. marbling) papiri koji su se ravnali u velikoj preši. Od njih će raditi korice ili predstranice knjige.

Iz restauratorske radionice otišli smo u prostoriju u kojoj se digitaliziraju stare novine i časopisi. Tamo nas je dočekao gospodin Branko Bralić i pokazao nam kako skenira građu. Skenirana slika mora se obraditi, a nakon toga pohraniti u formatu koji razlikuje sliku od teksta. Digitalnu zbirku novina Sveučilišne knjižnice u Splitu možete pogledati ovdje.

Iz ugodne tišine knjižnice izašli smo ispraćeni pozdravom, s ohrabrujućim poticajem na sljedeći posjet.

Zajednička fotografija u restauratorskoj radionici koju vodi gđa. Ana Radić Bizjak

Sveučilišna knjižnica u Splitu

Izvješće sastavila: Matea Milat
Ispravila i dopunila: Sagita Mirjam Sunara, doc.
Fotografije: S. M. Sunara


Početkom studenoga posjetili smo Sveučilišnu knjižnicu u Splitu u pratnji naše nastavnice Sagite Mirjam Sunare. Ta je ustanova od početka 20. stoljeća nekoliko puta mijenjala ime i lokaciju, a danas se nalazi unutar sveučilišnoga kampusa, u ulici Ruđera Boškovića. Vrata nove zgrade Knjižnica je svojim korisnicima otvorila 2009. godine.

Na ulazu u Sveučilišnu knjižnicu dočekala nas je dr. sc. Sanja Brbora; njoj je povjerena koordinacija našeg posjeta. Prvo nas je otpratila do Odjela za zaštitu i digitalizaciju građe. Taj je odjel osnovan 2008. godine, a bavi se preventivnom zaštitom i konzervacijom-restauracijom knjižnične građe. Kroz odjel nas je provela diplomirana konzervatorica-restauratorica Ana Radić Bizjak pa smo se iz prve ruke upoznali s njezinim radom. Govorila nam je o mokrom i suhom čišćenju knjiga. Kako objašnjava D. Piplović u članku o čišćenju arhivskog gradiva, tim se postupkom poboljšava čitljivost teksta, odstranjuju štetne tvari iz papira i produžuje njegova trajnost.

Slijedilo je upoznavanje s dokumentacijom; gospođa Radić Bizjak nam je pokazala dokumentacijske obrasce u koje se upisuju informacije o zatečenom stanju predmeta, opisuje tijek konzervatorsko-restauratorskog zahvata, navode materijali koji su korišteni u radu i dr. Nakon toga nam je pokazala prostoriju s građom koju tek treba restaurirati; hrpe i hrpe starih i oštećenih knjiga. Na kraju smo posjetili mali tim koji je zadužen za digitalizaciju knjižnične građe. Demonstrirali su nam skeniranje starih novina i računalnu obradu skeniranih slika. Većina nas nikada nije imala priliku posjetiti ovakav odjel pa smo bili oduševljeni svime što smo vidjeli.

Gospođa Brbora nas je provela kroz veliku čitaonicu do Odjela za nabavu i obradu građe posebne vrste. Budući da u čitaonici mora vladati tišina, tamo smo se kratko zadržali. U prolazu su nam pažnju privukle police s knjigama iz područja likovnih umjetnosti.

U maloj čitaonici Odjela za nabavu i obradu građe posebne vrste nije bilo korisnika, jer se upravo pripremala izložba o ostavštini profesora Josipa Barača. Tu nam je gospođa Brbora održala predavanje o radu Sveučilišne knjižnice. Objasnila nam je kako se možemo upisati, kako se pretražuju knjižnični katalozi i posuđuju knjige. Sveučilišna knjižnica u Splitu svojim korisnicima omogućuje posudbu građe iz drugih knjižnica, hrvatskih i inozemnih. Jako mi se svidjelo to što se uvijek možemo obratiti za pomoć knjižničarima-informatorima. Oni nam  mogu pomoći da pronađemo literaturu za pisanje seminara ili diplomskog rada.

Mihaela Kovačić s Odjela za nabavu i obradu građe posebne vrste pokazala nam je nekoliko starih, izuzetno vrijednih knjiga. Jedna od njih je Marulićev Evanđelistar iz 1529. godine. Pokazala nam je i dvije restaurirane knjige, također iz 16. stoljeća, koje su pripadale knjižnici splitske obitelji Martinis – Marchi. Knjige su prije više godina restaurirane u radionici Hrvatskog državnog arhiva u Splitu.

Posjet knjižnici zaključili smo pričom o Josipu Baraču, čija se ostavština čuva u Zbirci starih knjiga i rukopisa Sveučilišne knjižnice. Ta se vrijedna građa može pogledati na izložbi koja je otvorena povodom Dana hrvatskih knjižnica, 11. studenoga. Izložba će biti otvorena do sredine prosinca pa vas pozivam da je posjetite.

Posjet Sveučilišnoj knjižnici u Splitu

Izvješće sastavila: Anamarija Krstičević

Ispravila i dopunila: Sagita Mirjam Sunara, doc.
Fotografije: S. M. Sunara


Krajem mjeseca studenog docentica Sagita Mirjam Sunara organizirala nam je posjet Sveučilišnoj knjižnici u sklopu kolegija Metode istraživanja i dokumentiranja u konzervaciji-restauraciji. Nekima od nas to je bio prvi posjet Knjižnici.

Vjerujem da većina ljudi knjižnicu doživljava kao topao, intiman prostor s prigušenim svjetlom, u kojemu su ljudi zadubljeni u knjige. Sveučilišna knjižnica u Splitu sve nas je iznenadila. Reprezentativna zgrada sa staklenim tornjem smjestila se na južnoj strani sveučilišnog kampusa. Središnja čitaonica zaprema gotovo cijelu podzemnu etažu, moderno je opremljena i okupana svjetlom.

ODJEL ZA NABAVU I OBRADU GRAĐE POSEBNE VRSTE

Mr. sc. Sanja Brbora, informatorica, provela nas je kroz čitaonicu do Odjela za nabavu i obradu građe posebne vrste (specijalne zbirke). Tamo se čuva zbirka starih i rijetkih knjiga, zbirka rukopisa (arhivi A. Trumbića, P. Senjanovića, I. Tartaglie i drugih), kartografska zbirka te grafička i glazbena zbirka. Voditeljica tog odjela, Mihaela Kovačić, ukratko nam je ispričala povijest Sveučilišne knjižnice. Saznali smo da se počeci Knjižnice, koja je 2003. godine proslavila stotu godišnjicu postojanja, vežu uz gimnazijskog profesora Dušana Mangera. Zatim nam je pokazala tzv. Catastico Milesi iz 1751. godine, vrijednu knjigu s nacrtima i opisima svih posjeda obitelji Milesi na području Splita i Trogira. Djelo je izradio mjernik Petar Kurir. 

Gospođa Mihaela je knjigu donijela na posebnim kolicima. Prije nego što će nam je pokazati, na ruke je navukla pamučne rukavice. S knjigama treba pažljivo rukovati!

NOVE MREŽNE STRANICE SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE

Mr. sc. Sanja Brbora pokazala nam je nove mrežne stranice Sveučilišne knjižnice i objasnila kako se pretražuje knjižnični katalog te katalozi drugih knjižnica. Knjižnični se katalog, primjerice, može pretraživati prema ključnim riječima, autoru, naslovu, riječima iz naslova ili predmetu. Pretraživanje se može ograničiti po jeziku, bibliografskoj razini, vrstama zapisa, obliku sadržaja itd.

Korisnici Knjižnice uvijek se mogu obratiti za pomoć informatorima. Korisno je znati da se upit može poslati i putem e-maila. Osim toga, knjižničari vam mogu pomoći da pronađete literaturu za seminar, diplomski rad i sl.

ODJEL ZA ZAŠTITU I DIGITALIZACIJU KNJIŽNIČNE GRAĐE

Osobno mi je najzanimljiviji dio posjeta bio obilazak radionice za restauriranje knjižnične građe. Tamo nas je dočekala Ana Radić Bizjak, restauratorica koja je diplomu stekla na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije.

Gospođa Ana nam je najprije pokazala prostoriju u kojoj se vrši tzv. mokro čišćenje. Tu smo vidjeli nekoliko vrlo oštećenih knjiga. Na radnom stolu u drugoj prostoriji nalazilo se nekoliko restauriranih knjiga; sada smo mogli vidjeti kako će oštećene knjige izgledati nakon konzervatorsko-restauratorskog zahvata. Uz svaku knjigu koja je bila izložena na stolu nalazila se dokumentacija, odnosno opis zatečenog stanja i izvedenog konzervatorsko-restauratorskog zahvata s fotografijama. U trećoj smo prostoriji vidjeli nekoliko novinskih listova na kojima su oštećenja bila zapunjena metodom lijevanja papirne pulpe.

DOJMOVI

Prije nego što smo napustili knjižnicu, gospođa Brbora pokazala nam je gdje se čuvaju listićni katalozi. Objasnila nam je kako se vrši posudba knjiga i kako se možemo upisati u knjižnicu.

Na odlasku smo primijetili da je velika čitaonica, koja je u osam sati ujutro bila gotovo prazna, sada dupkom ispunjena studentima. Za koji dan, mjesec ili godinu, kad se i sami učlanimo u knjižnicu, i mi ćemo sjediti u tim klupama i pisati svoje seminarske, stručne i znanstvene radove.

Jedna fotografija za uspomenu. Sve naše fotografije možete pogledati ovdje.