PIŠE Ana-Marija Lučić
Ispravila i uredila: Sagita Mirjam Sunara, doc. art.
Fotografije: S. M. Sunara
Studenti prve godine (ak. god. 2015./2016.) posjetili su krajem siječnja 2016. Galeriju umjetnina u Splitu. Obišli su stalni postav i posjetili Galerijinu konzervatorsko-restauratorsku radionicu.
Na porti Galerije umjetnina dočekala nas je asistentica kustosica Antonija Mihovilović; ona je bila naš vodič.
Obilazak smo započeli sa Zbirkom starih majstora (14. – 18. st.). Ta je zbirka značajna zbog velikog broja i visoke kvalitete prikupljenih umjetnina. Gđica. Mihovilović je posebno izdvojila dva poliptiha iz radionice jednog od najvećeg venecijanskog slikara 14. stoljeća, Paola Veneziana. Usto nam je skrenula pažnju na kameni reljef Andrije Alešija koji prikazuje sv. Jeronima. Taj je svetac, naučili smo, najčešće prikazan kao pokornik u pustinji ili pećini, vrlo često u pratnji lava. Sv. Jeronim je preveo Bibliju na latinski jezik, pa ga je i Aleši prikazao nadvijenog nad knjigom (Biblijom).
U Zbirci starih majstora vidjeli smo djela Jurja Čulinovića, Andrije Medulića, Gregorija Lazzarinija i mnogih drugih slikara. Osobito nas je iznenadilo to što Galerija umjetnina posjeduje jedan bakropis Albrechta Dürera, čuvenog njemačkog grafičara i slikara.
Sljedeća je na redu bila Zbirka ikona. Ta se zbirka, doznali smo, ubraja među najbogatije ikonopisne zbirke u hrvatskoj. Godinama je popunjavana otkupom, a značajan dio čine ikone koje su nekoć pripadale dr. Ivi Tartagliji.
Upoznali smo se i sa Zbirkom moderne umjetnosti s umjetninama 19. stoljeća. U toj se zbirci nalaze vrijedna djela domaćih umjetnika poput Vlahe Bukovca, Mata Celestina Medovića, Emanuela Vidovića, Branislava Deškovića, Joze Kljakovića... Značajno mjesto zauzima djelo austrijskog slikara i grafičara Egona Schielea. Kustosica nam je skrenula pažnju na radove Cate Dujšin-Ribar. U stalnome postavu Galerije umjetnina zastupljeno je malo ženskih umjetnica. Dujšin-Ribar je zanimljiva i po tome što je bila prva restauratorica Galerije umjetnina! Pažnju su nam privukle slike Miljenka Stančića, začetnika nadrealizma u Hrvatskoj. Gđica. Mihovilović nam je pokazala svoju najdražu sliku: Plavi pejzaž Vinka Bavčevića. Slikar je, umjesto kista, koristio žilet.(!) Naša je profesorica kazala da bi bilo zanimljivo izraditi kopiju te slike u okviru kolegija Tehničke analize i povijesne rekonstrukcije koji vodi profesorica Sandra Šustić.
Dok smo obilazili stalni postav Galerije umjetnina, profesorica Sunara nam je skrenula pažnju na to da se neke slike nalaze pod staklom. Radi se o slikama koje su rađene pastelom, ugljenom i drugim materijalima koji su osjetljivi na dodir i vlagu (primjerice, vlagu s dlanova). Primijetili smo i to da se manje skulpture nalaze pod staklenim "zvonom". Tako su zaštićene od obaranja (jer su puno laganije od velikih skulptura) i krađe. Sve to, naučili smo, spada pod preventivnu konzervaciju, a zadatak je muzejskoga restauratora da o tome vodi računa.
Obilazak stalnoga postava Galerije umjetnine Split završili smo s enformelističkim slikama. Doznali smo da su umjetnici koristili različite ne-slikarske materijale, da su rezali i palili platna, pa smo se dotakli problematiku konzerviranja i restauriranja takovih umjetnina.
Što nam otkriva IC, a što UV zračenje?
U konzervatorsko-restauratorskoj radionici Galerije umjetnina dočekale su nas Mia Tomić i Eleonora Klein. Objasnile su nam da je posao muzejskoga konzervatora-restauratora veoma dinamičan i raznovrstan. Pokazale su nam i umjetnine na kojima trenutno rade.
Demonstrirale su nam i korištenje infracrvene kamere u istraživanju tehnologije izrade slike. Infracrveno zračenje otkriva podcrtež koji se nalazi ispod laka i bojanog sloja, no to funkcionira samo ako je podcrtež rađen materijalom koji reflektira zračenje u infracrvenom dijelu spektra, primjerice ugljenom ili grafitom.
Jednu smo sliku (ženski akt) pregledali pod ultraljubičastim svjetlom. Na površini slike uočili smo lak. Mogli smo primijetiti da je nanesen kistom. Lak, međutim, nije bio nanesen na cijelu površinu: umjetnik ga nije nanio na lice i gornji dio tijela ženske figure. Slikar je, dakle, lakom modelirao. Taj je podatak veoma važan i zasigurno će utjecati na određivanje opsega i tijeka konzervatorsko-restauratorskog zahvata na toj slici.
Na koncu smo pogledali nekoliko primjeraka izvješća o konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na muzejskim umjetninama.
Posjet je završio zajedničkom fotografijom u unutrašnjem dvorištu Galerije umjetnina.
Korištena literatura:
Tekstovi objavljeni na službenoj web-stranici Galerije umjetnina Split (Zbirke)
Ispravila i uredila: Sagita Mirjam Sunara, doc. art.
Fotografije: S. M. Sunara
Studenti prve godine (ak. god. 2015./2016.) posjetili su krajem siječnja 2016. Galeriju umjetnina u Splitu. Obišli su stalni postav i posjetili Galerijinu konzervatorsko-restauratorsku radionicu.
Na porti Galerije umjetnina dočekala nas je asistentica kustosica Antonija Mihovilović; ona je bila naš vodič.
Kameni reljef Andrije Alešija
Detalj slike nepoznatog majstora iz 15. ili 16. stoljeća (tempera na drvu); za oko nam je zapeo stari retuš rađen tehnikom crtkanja (tal. tratteggio)
U Zbirci starih majstora vidjeli smo djela Jurja Čulinovića, Andrije Medulića, Gregorija Lazzarinija i mnogih drugih slikara. Osobito nas je iznenadilo to što Galerija umjetnina posjeduje jedan bakropis Albrechta Dürera, čuvenog njemačkog grafičara i slikara.
Sljedeća je na redu bila Zbirka ikona. Ta se zbirka, doznali smo, ubraja među najbogatije ikonopisne zbirke u hrvatskoj. Godinama je popunjavana otkupom, a značajan dio čine ikone koje su nekoć pripadale dr. Ivi Tartagliji.
Upoznali smo se i sa Zbirkom moderne umjetnosti s umjetninama 19. stoljeća. U toj se zbirci nalaze vrijedna djela domaćih umjetnika poput Vlahe Bukovca, Mata Celestina Medovića, Emanuela Vidovića, Branislava Deškovića, Joze Kljakovića... Značajno mjesto zauzima djelo austrijskog slikara i grafičara Egona Schielea. Kustosica nam je skrenula pažnju na radove Cate Dujšin-Ribar. U stalnome postavu Galerije umjetnina zastupljeno je malo ženskih umjetnica. Dujšin-Ribar je zanimljiva i po tome što je bila prva restauratorica Galerije umjetnina! Pažnju su nam privukle slike Miljenka Stančića, začetnika nadrealizma u Hrvatskoj. Gđica. Mihovilović nam je pokazala svoju najdražu sliku: Plavi pejzaž Vinka Bavčevića. Slikar je, umjesto kista, koristio žilet.(!) Naša je profesorica kazala da bi bilo zanimljivo izraditi kopiju te slike u okviru kolegija Tehničke analize i povijesne rekonstrukcije koji vodi profesorica Sandra Šustić.
Skulpture manjega formata nalaze se pod staklenim "zvonom"
Obilazak stalnoga postava Galerije umjetnine Split završili smo s enformelističkim slikama. Doznali smo da su umjetnici koristili različite ne-slikarske materijale, da su rezali i palili platna, pa smo se dotakli problematiku konzerviranja i restauriranja takovih umjetnina.
Što nam otkriva IC, a što UV zračenje?
U konzervatorsko-restauratorskoj radionici Galerije umjetnina dočekale su nas Mia Tomić i Eleonora Klein. Objasnile su nam da je posao muzejskoga konzervatora-restauratora veoma dinamičan i raznovrstan. Pokazale su nam i umjetnine na kojima trenutno rade.
Demonstrirale su nam i korištenje infracrvene kamere u istraživanju tehnologije izrade slike. Infracrveno zračenje otkriva podcrtež koji se nalazi ispod laka i bojanog sloja, no to funkcionira samo ako je podcrtež rađen materijalom koji reflektira zračenje u infracrvenom dijelu spektra, primjerice ugljenom ili grafitom.
Jednu smo sliku (ženski akt) pregledali pod ultraljubičastim svjetlom. Na površini slike uočili smo lak. Mogli smo primijetiti da je nanesen kistom. Lak, međutim, nije bio nanesen na cijelu površinu: umjetnik ga nije nanio na lice i gornji dio tijela ženske figure. Slikar je, dakle, lakom modelirao. Taj je podatak veoma važan i zasigurno će utjecati na određivanje opsega i tijeka konzervatorsko-restauratorskog zahvata na toj slici.
Posjet je završio zajedničkom fotografijom u unutrašnjem dvorištu Galerije umjetnina.
Korištena literatura:
Tekstovi objavljeni na službenoj web-stranici Galerije umjetnina Split (Zbirke)
Nema komentara:
Objavi komentar