Za čitanje i istraživanje (1. dio)

PIŠU Vana Ribarović i Lena Bošković 
Ispravila: Sagita Mirjam Sunara, doc.
Uvodna napomena: S. M. Sunara


Svaki je student trebao istražiti i kolegama prezentirati jednu internetsku stranicu koja bi konzervatorima-restauratorima mogla biti korisna ili zanimljiva. Osim PPT-prezentacije, studenti su trebali prirediti sažeti prikaz odabrane stranice. Ti će tekstovi biti objavljeni u ovom i narednim postovima. Eto materijala za čitanje – i istraživanje!

Prezentiranje internetskih stranica (snimila: S. M. Sunara, studeni 2012.)

Cranach Digital Archive 
[Digitalni arhiv Lucasa Cranacha starijeg]

Lucas Cranach stariji (oko 1472. – 1553.) bio je njemački renesansni slikar. Poznato je čak 1500 djela iz njegove radionice, a pretpostavlja se da je to samo dio opusa koji je tamo nastao. U listopadu 2009. godine devet velikih muzeja iz Europe i SAD-a započelo je suradnju na projektu kojem je cilj sačuvati i približiti javnosti djela ovoga slikara i njegove radionice, te pomoći znanstvenicima koji se bave njihovim proučavanjem. Tako je nastala web stranica Cranach Digital Archive. Osim digitaliziranih djela Lucasa Cranacha i njegove radionice, na toj se stranici može pronaći pregršt informacija koje omogućuju detaljnije razumijevanje pojedinih umjetnina.

Početna stranica

Digitalna arhiva ove web stranice uključuje tražilicu. Ako nam je poznat točan naziv slike, njezina datacija ili zbirka u kojoj se nalazi, tražilica će nam olakšati pretragu. Slike se mogu filtrirati prema autoru, dataciji i(li) zbirci u kojoj se nalaze, neovisno o tome je li ona muzejska ili privatna.

Digitalna arhiva

Klikom na sliku otvara se "prozor" s brojnim informacijama; od naziva, autora, godine nastanka i dimenzija umjetnine do popisa izložaba na kojima je bila prezentirana, literature u kojoj se spominje i konzervatorsko-restauratorskih zahvata koji su na njoj izvedeni. Arhivska građa podijeljena je u pet kategorija: identifikacija umjetnine, povijesnoumjetničke informacije, podaci o gradbenim materijalima i tehnologiji izrade (uključuje pregled analitičkih  tehnika kojima je umjetnina proučavana, npr. mikroskopiranje poprečnih presjeka uzoraka, opažanje UV fluorescencije i sl.), podaci o stanju umjetnine i povijest konzervatorsko-restauratorskih zahvata, te foto dokumentacija. Slikovna građa vrlo je bogata; osim fotografija u vidljivom svjetlu (totali i detalji), tu su i fotografije u ultraljubičastom svjetlu, rendgenski snimci i sl.

Slika Portret djevojčice 

Bosch & Bruegel – Four Paintings Magnified 
[Bosch & Bruegel – četiri slike pod povećalom]

Tracing Bosch and Bruegel: Four Paintings Magnified je istraživačko-umjetnički pothvat kojemu je cilj istražiti četiri gotovo identične slike iz 16. stoljeća. Sve četiri slike nastale su u Nizozemskoj, a prikazuju Krista koji istjeruje trgovce iz hrama. Premda se ne zna tko ih je naslikao, niti koja je od njih najstarija, stručnjaci vjeruju da su nastale pod utjecajem velikih renesansnih slikara Hieronymusa Boscha (oko 1450. – 1516.) i Pietra Bruegela starijeg (oko 1527. – 1569.). Budući da se slike nalaze na različitim lokacijama – u Tallinnu, Glasgowu, Kopenhagenu i jednoj privatnoj zbirci – u projektu sudjeluju stručnjaci iz triju europskih država: Estonije, Škotske i Danske. Oni su povjesničari umjetnosti, konzervatori-restauratori i "prirodnjaci" (fizičari i kemičari), a njihov detektivski posao temelji se na tzv. tehničkoj povijesti umjetnosti (eng. technical art history). Taj pristup kombinira povijesnoumjetnička i konzervatorsko-restauratorska istraživanja sa znanstvenim analizama. Prikupljeni podaci svjedoče o umijeću izrade kopija i replika, kao i o tehnikama slikanja i materijalima kojima su umjetnici u 16. stoljeću raspolagali.

Četiri slike nastale pod utjecajem H. Boscha i P. Bruegela starijeg

Slike su pune zanimljivih priča, likova i simbola. Pored fotografije svake slike u velikoj rezoluciji, na stranici se mogu naći podaci o njezinoj provenijenciji (gdje se nalazila prije nego što je stigla u zbirku u kojoj se danas nalazi) i prijedlozi za atribuciju. Video zapisi snimanja u infracrvenom svjetlu, rendgenskog snimanja, mikroskopiranja poprečnih presjeka uzoraka i dendrokronološke analize prava su poslastica za restauratore.

Snimak u infracrvenom svjetlu otkriva promjene u crtežu

Osim opsežnih istraživanja, cilj projekta je educirati širu javnost o važnosti očuvanja kulturne baštine. U gradovima-partnerima organizirane su izložbe u sklopu kojih su posjetitelji kroz praktične radionice mogli učiti o tehnikama kopiranja. Organizirani su i edukativni programi za djecu i mlade.

Edukativni programi za djecu

2. međunarodni festival arheološkog filma u Splitu

PIŠU Josipa Krolo i Dorotea Krstić
Ispravila: Sagita Mirjam Sunara, doc.

Plakat Drugog međunarodnog festivala arheološkog filma Split (preuzeto s web stranice Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu)

Spajajući ugodno s korisnim, nadoknadu nastave iz kolegija Metode istraživanja i dokumentiranja u konzervaciji-restauraciji "odradili" smo kroz posjet drugom po redu Međunarodnom festivalu arheološkog filma (MFAF), koji je 8. i 9. studenoga održan u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Festival su otvorili dr. sc. Tomislav Šeparović, ravnatelj MHAS-a, i Lada Laura, direktorica festivala, najavivši da će se za tri festivalske nagrade i nagradu publike natjecati osamnaest filmova iz deset zemalja. O dobitnicima festivalskih nagrada odlučivao je stručni žiri u sastavu: dr. sc. Joško Belamarić, znanstveni suradnik Instituta za povijest umjetnosti, Lydie Joan, programska direktorica Međunarodnog festivala arheološkog filma u Besançonu, Mate Zekan, muzejski savjetnik MHAS-a, i Bruno Kragić, filmolog. Nagradu je predstavljala replika skulpture Hrvatski kralj Vaska Lipovca.

Mi smo odlučile dati kratki osvrt na tri filma koja su nam se najviše dopala. Slučajno ili ne, dva su filma dobila nagradu žirija, dok je treći osvojio nagradu publike.

Festivalske nagrade (preuzeto s Facebook stranice MFAF-a)

Zaboravljeni robovi s otoka Tromelin

Ovaj film francuskog redatelja Thierryja Ragoberta pobjednik je 2. MFAF-a. Prikazuje arheološka istraživanja na negostoljubivom otočiću Tromelin u Indijskome oceanu, na kojemu su 1761. godine francuski mornari nakon brodoloma ostavili šezdesetak madagaskarskih robova. Nakon 15 godina, točnije 1776., s otočića je spašeno osam preživjelih robova: sedam žena i beba od 8 mjeseci.

Sredinom 18. stoljeća trgovina robljem bila je zabranjena u Francuskoj, no brodovi Istočno-indijske kompanije ipak su se bavili tim unosnim poslom. Brod Utile ukrcao je 1761. godine na Madagaskaru oko 150 robova i nastavio svoje putovanje prema Mauricijusu, gdje je robove trebalo prodati. Brod je, međutim, upao u oluju. U brodolomu je poginulo dvadesetak mornara i sedamdesetak robova; ostali su spas pronašli na malom koraljnom otoku Tromelinu. Tijekom prvih tjedana život je izgubila trećina robova, jer mornari nisu htjeli s njima dijeliti skromne zalihe vode. Robovi su Francuzima morali pomoći da od ostataka nasukanog broda izgrade splav. Nakon šest mjeseci, Francuzi su s tim plovilom napustili otok, obećavši robovima da će im poslati pomoć kada dođu na Mauricijus. Guverner Mauricijusa odbio im je poslati pomoć pa su robovi ostali na otoku idućih 15 godina, zaboravljeni od svih.

Arheološka istraživanja provedena na otoku omogućila su znanstvenicima da shvate kako su robovi uspjeli preživjeti u krajnje negostoljubivim uvjetima. Otkrili su da su robovi od komada koralja i "blokova" stvrdnutog pijeska izgradili sebi nastambe. Hranili su se pticama, kornjačama i školjkama. Jeli su iz bakrenih posuda spašenih s broda. Posude su bile više puta krpane; jedna od njih čak osam puta! Robovi su, naime, na sve načine pokušavali produžiti vijek predmetima koje su imali, jer nisu znali koliko će vremena provesti na otoku. Arheološka istraživanja na otočiću Tromelin još uvijek traju.


Kul Farah

Drugonagrađeni filma festivala priča je o čovjeku imenom Baliti koji je svoj život posvetio čuvanju kamenih reljefa, tj. ostataka elamitskog hrama Kul-Farah (Koul-Farah) u iranskoj pokrajini Kuzestan.

Prije četrdeset godina pastir Baliti sprijateljio se s francuskim arheologom Romanom Grishmanom, koji ga je naučio značenju i povijesti 3000 godina starih reljefa s prikazima vjerskih ceremonija i scena žrtvovanja. Za sebe kaže da je bio loš muž i otac, ali "kada brineš o ženi služiš samo jednoj osobi, a kada brineš o spomeniku služiš cijeloj naciji". Žali što nikoga nije briga za spomenike i tvrdi da država koja nije osigurala nikakvu zaštitu ne zaslužuje takve spomenike.

Radnja filma odvija se sporo, no takav je i ritam Balitijeva života. Dane provodi sam na planini, u skromnoj kolibici. Ponekad u mrkloj noći pucnjevima rastjeruje nenajavljene pridošlice. Kaže da bi mogao poginuti ili ubiti nekoga čuvajući spomenike.

Ovaj dokumentarno-eksperimentalni film režirala je iranska redateljica Mahvash Sheikholeslami. Snimanje je trajalo mjesec dana, a prethodilo mu je godinu dana istraživanja.

Prizor iz filma Kul Farah (preuzeto s web stranice Sheffield Doc/Fest-a)

Dioklecijanovi podrumi

Scenarij i režiju znanstveno-dokumentarnog filma "Dioklecijanovi podrumi", koji je na MFAF-u osvojio nagradu publike, potpisuje Hrvoje Jelavić-Šako. Film govori o povijesti, istraživanju i obnovi supstrukcija antičke palače i srednjovjekovnoga grada.

Podrumske dvorane spadaju među najbolje sačuvane dijelove Dioklecijanove palače, no nije uvijek bilo tako. Ti su prostori tijekom stoljeća bili zatrpani otpadom srednjovjekovnoga grada, dok su dijelovi carskoga stana koji se nalaze iznad njih bili rušeni i predgrađivani. U 19. i 20. stoljeću brojni su se arhitekti, arheolozi i povjesničari umjetnosti zalagali za zaštitu i očuvanje Palače, od Vicka Andrića i don Frane Bulića do Ljuba Karamana i Cvita Fiskovića. Intenzivniji "zaštitarski" radovi i sustavna arheološka istraživanja započeli su nakon Drugog svjetskog rata.

Kategorizacija časopisa i članaka

Predavanje zapisala: Dorotea Krstić
Ispravila i dopunila: Sagita Mirjam Sunara, doc.

Čitanje časopisa :)

JESU LI SVI ČASOPISI ISTI?

U sklopu predavanja o metodologiji stručnog i znanstvenog istraživačkog rada te strukturi i pisanju seminarskih i diplomski radova, razgovarali smo o kategorizaciji članaka i časopisa. Časopisi su periodične publikacije koje izlaze u redovitim vremenskim razmacima. Pored časopisa, u periodične publikacije ubrajamo novine, zbornike, godišnjake i dr.

S obzirom na znanstvenu izvrsnost, međunarodnu prisutnost i ulogu u znanstvenoj i stručnoj zajednici, u Hrvatskoj se časopisi svrstavaju u dvije kategorije: A1 i A2. Časopisi u A1 kategoriji imaju međunarodno uredništvo i inozemne recenzente ili su zastupljeni u jednoj od baza podataka koju svake godine potvrđuje Nacionalno vijeće za znanost. Časopisi u  A2 kategoriji nemaju međunarodni značaj.

Prema radovima koje objavljuju, časopise možemo kategorizirati (i) kao znanstvene, stručne i znanstvenostručne. Pristup većini hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa moguć je preko portala Hrčak.


KATEGORIZACIJA ČLANAKA

Članci koje nalazimo u časopisima mogu se svrstati u tri kategorije: znanstveni članci, stručni članci i ostalo.

Znanstveno djelo (eng. scientific paper) nastaje kao rezultat znanstvenog istraživanja primjenom znanstvenih metoda. U njemu se donose činjenice koje dotad nisu bile poznate. Znanstveni se članci mogu podijeliti u nekoliko kategorija. Izvorni znanstveni članak (eng. original scientific paper) je originalno znanstveno djelo u kojemu znanstvenik iznosi rezultate svojih istraživanja. Prethodno priopćenje (eng. preliminary communication/paper) sadrži nove znanstvene spoznaje ili rezultate znanstvenoga istraživanja koji, zbog aktualnosti, traže brzo objavljivanje. Pregledni rad (eng. review) sadrži cjelovit prikaz neke teme ili područja. Izlaganje sa znanstvenog skupa (eng. conference paper) je priopćenje podneseno na znanstvenom skupu, prezentirano u pisanom obliku, koje ima obilježja znanstvenog djela i kategorizirano je recenzijom.

U stručnome djelu (eng. professional paper) obrađuje se ono što je već poznato i opisano. Ta je vrsta djela, dakle, usmjerena na primjenu rezultata znanstvenih istraživanja u teoriji i praksi.

U kategoriju "ostalo" ubrajamo uvodnike, osvrte (npr. na stručne skupove), prikaze (npr. knjiga), pisma uredniku, intervjue, nekrologe, obavijesti i sl.

Prijedlog kategorizacije članka (pisanog djela) daje recenzent. Recezent bi trebao biti priznati stručnjak koji se bavi istim područjem kao i autor djela. Njegov je zadatak da djelo pročita, ocijeni njegovu kvalitetu, stručnost, originalnost i relevantnost, ukaže autoru na greške i sugerira mu preinake. Dvostruko slijepa recenzija (engl. double-blind review) je postupak u kojemu djelo čitaju i ocjenjuju dva recenzenta. Recenzenti ne znaju tko je autor članka, a autor ne zna tko su recenzenti. Na taj se način osigurava objektivnost.

Dvostruko slijepa recenzija jamči anonimnost autora i recenzenta

BAZE PODATAKA

Baze podataka obrađuju ("indeksiraju") radove iz časopisa, zbornika skupova i drugih publikacija. Zapise u bazi podataka možemo usporediti s karticama u knjižnici. Neke baze podataka navode samo osnovne bibliografske podatke o djelu, neke donose i popis bilježaka (referenci), a neke daju uvid u cjeloviti tekst djela. U Hrvatskoj je najpopularnija baza podataka Current Contents.

Više o bazama podataka pročitajte ovdje.